Konkurent s manjim popisom osoblja često se automatski smatra jeftinijom stranom. Ta pretpostavka vrijedi samo ako je sve ostalo jednako: iste marže, isti podizvođači, ista kvaliteta izvedbe. U praksi to je gotovo nikad slučaj. Manje ljudi može značiti da je poduzeće posao izdvojilo (outsourcing), da radi na nižoj razini kvalitete, ili da dio posla sada obavlja AI uz troškovnu strukturu koja se više ne temelji na broju FTE-ova. Taj posljednji slučaj najviše narušava usporedbu, i to je slučaj koji najbrže raste u učestalosti.
Dokle god vrijeme isporuke, odaziv ili poslijeprodajna podrška ovise o broju zaposlenih, veličina osoblja je razuman pokazatelj kapaciteta, a time i troška. Onog trenutka kada konkurent prepusti planiranje, prijam upita ili prvu procjenu sustavu s ljudskim nadzorom nad ishodom, ta se veza gubi. Konkurentu je tada možda potrebno manje ljudi, ali ne manje kapaciteta. Može isporučivati brže, obrađivati više upita ili postizati konzistentniji učinak, bez da se to vidi na platnom spisku. Onaj tko tada gleda samo broj zaposlenih, dolazi do zaključka koji je suprotan istini.
Ta promjena ne teče svugdje jednakom brzinom. U jednom poduzeću prijam upita je već velikim dijelom automatiziran, uz zaposlenika koji samo još procjenjuje iznimke; u drugom poduzeću potpuno isti posao još se obavlja u cijelosti ručno, često u istom sektoru i istoj regiji. Razlika rijetko leži u sektoru kao cjelini, a češće u tome što pojedinačno poduzeće ima hrabrosti iznova osmisliti. To usporedbu čini težom nego što je pogled na brojke na platnom spisku, ali je i vrjednijom: onaj tko zna koji je dio posla kod konkurenta prešao s ljudskog rada na sustav s nadzorom, znao je i zašto taj konkurent može biti jeftiniji bez da to ide na štetu kvalitete ili brzine.
Ova analiza radi s javnim i neizravnim signalima: oglasima za posao, opisima radnih mjesta, vremenima obrade koja prijavljuju klijenti, cijenama, i načinom na koji poduzeće opisuje svoj vlastiti proces. To daje procjenu gdje je konkurent primijenio AI a gdje nije, ali ne sigurnost. Poduzeće koje izvana ne pokazuje ništa od interne automatizacije, u ovom pristupu bit će procijenjeno s nižom razinom primjene AI-ja nego što je stvarno slučaj. Obrnuto, poduzeće koje snažno ulaže u marketing oko AI-ja može to činiti bez da je stvarna izvedba već toliko uznapredovala; kako razlikovati takve tvrdnje jedne od drugih opisano je na stranici prepoznavanje AI obećanja koja se pokažu bez sadržaja. Gdje podaci o konkurentima izostaju ili nisu javno dostupni, pristup za premošćivanje tog jaza opisan je na stranici metode za dobivanje informacija o konkurentima bez pristupa njihovim brojkama. Svaki rezultat u benchmarku stoga je moguće pratiti do izvora na kojem se temelji, tako da sami možete procijeniti je li taj izvor dovoljno pouzdan da se na njemu temelji odluka.
Usporedba nema vrijednost kada dimenzija po kojoj uspoređujete nije dimenzija po kojoj klijenti stvarno biraju. Konkurent može postati brži na točki koja je za vaše klijente irelevantna, dok dimenzija koja stvarno odlučuje o poslu ostaje nepromijenjena. Zato niža troškovna struktura kod konkurenta nije automatski prijetnja: ako brzina nije presudna na vašem tržištu, konkurent koji je postao brži pomoću AI-ja nije nužno konkurent koji osvaja više poslova. Koje dimenzije to jesu, i koje od tih dimenzija gube svoju razlikovnu moć onog trenutka kad svi na njih primijene AI, razrađeno je na stranici dimenzije koje gube vrijednost kada primjena AI-ja postane opća pojava. Ishod koji nije vezan za takvu dimenziju je brojka bez težine.
Ako se konkurenti na vašem tržištu usporedivim tempom kreću prema automatiziranoj izvedbi, brzina izvedbe postaje ravno igralište, a ne razlikovni faktor. Pitanje se tada pomiče prema tome na čemu se još može pobjeđivati kada je izvršni posao kod svih jednako dobro riješen; to pitanje obrađeno je na stranici na čemu poduzeća još konkuriraju kada AI preuzme izvršni posao. To je i mjesto gdje novi ulaznici na tržište mogu imati strukturnu prednost: strana koja počinje bez opterećenja osobljem, svoj proces odmah gradi oko automatizacije, bez postojećeg tima i postojećih sustava koje treba prilagoditi. Kako takvog ulaznika prepoznati u ranoj fazi, opisano je na stranici signali da nova strana na tržištu započinje bez izgradnje osoblja. I jer prednost koja se temelji na primjeni AI-ja nije automatski trajna, relevantno je i koliko dugo takva prednost opstaje prije nego konkurenti mogu isto, razrađeno na stranici trajnost tehnološke prednosti na vašem tržištu.
Ova stranica govori o usporedbi između poduzeća, a ne o odlukama unutar vlastitog broja zaposlenih; koji posao u vašoj vlastitoj organizaciji dolazi u obzir za preuzimanje od strane AI-ja drugo je pitanje, na koje odgovara zadatkovno usmjerena analiza rada (werkscan), a odluke o kadrovskim posljedicama toga i dalje su podložne zakonskim zahtjevima koji za to vrijede.
Odredite za sebe na kojim dvije ili tri dimenzije mislite da pobjeđujete konkurenta koji vas najviše brine. Besplatna provjera dimenzija (dimensiecheck) pokazuje koje se od tih tvrdnji mogu potkrijepiti dokazima a koje se temelje na pretpostavci. Cjeloviti benchmark, s matricom dokaza po dimenziji, u izradi je.
Vraag maar waarop er in uw markt gewonnen wordt. Ik vergelijk liever dan dat ik uitleg.
Answers come from this site’s knowledge base. Not tailored advice, and not a scan of your company.